Njemačka ministarka odbrane
Ursula fon der Lajen, partijska drugarica
Angele Merkel, trebalo bi da postane prva žena na čelu Evropske komisije u istoriji. Samit je bio korak od fijaska i to mnogo govori o stanju EU, navodi
Barbara Vezel u autorskom tekstu za „Dojče vele“.
Ovo je bila neočekivana pobjeda za Angelu Merkel. Pola vijeka Njemačka nije imala svog čovjeka na vrhu Evropske komisije, Ursula fon der Lajen bi trebalo da postane prva žena na ovoj funkciji pa još je i iz Hrišćansko-demokratske unije, kao i Merkelova.
Da je kancelarka sama nametala ovakvo rješenje – vjerovatno ga ne bi bilo. Ali rješenje se rodilo iz nevolje pošto su propale sve druge mogućnosti i šefovi država i vlada EU osjetili su olakšanje što su konačno našli osobu koju svi mogu da podnesu. Upravo je francuski predsjednik
Emanuel Makron priskočio kancelarki Merkel zalažući se za Fon der Lajenovu.
Fijasko je pak doživeo Evropski parlament i princip „nosilaca liste“ za evropske izbore. Jer, na kraju u fotelju nije došao nijedan od kandidata koji su zbilja trčali izbornu trku.
Na maratonskom samitu je gotovo potpuno nedostajao duh kompromisa. To je, prije svega, krivica država Višegradske grupe, koji su istupali glasnije nego ikad i učinile sve da pokopaju šanse holandskog socijaldemokrate
Fransa Timermansa.Konzervativci su na evropskom nivou svakako imali jača imena, ali su odlučili u skladu s partijskom disciplinom i iz dugogodišnjeg poštovanja prema
Veberu, koji je vodio njihov poslanički klub.
Lideri nisu željeli da donose odluku protiv drugih većih članicaVeber se kao komesar i potpredsjednik EK zalagao za vladavinu prava više nego što bi te zemlje voljele. To mu je bio neoprostivi grijeh u očima nacionalista koji vladaju u Varšavi i Budimpešti. Oni su pak pojačanje dobili u vidu populističke vlade u Rimu. To je nova konstelacija u EU koja će donijeti još mnogo muka.
Moglo bi da se od bijesa udara glavom o zid, jer jedan pravi demokrata poput Timermansa propada zbog otpora
Viktora Orbana i
Jaroslava Kačinjskog.
Matematički je bilo moguće preglasati ih, ali lideri članica EU naprosto nisu željeli da donose odluku protiv drugih većih članica. To je jasno rekla kancelarka Merkel.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.